You are here

Uvezivanjem baza podataka Uprave prihoda i banaka do efikasnijeg poslovanja

21/09/2021

Odbor udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja na sjednici održanoj 21. septembra 2021. godine, razmotrio je informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore,  izvještaje o stanju na tržištu kapitala i osiguranja, te razmotrio pokrenutu inicijativu o uvezivanju baze podataka finansijskih institucija sa Upravom prihoda i carina. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić.

Makroekonomski pokazatelji

Bratislav Vukčević iz Centralne banke, prezentovao je makroekonomske pokazatelje za jun 2021. godine. On je kazao da smo svi svjedoci i učesnici velike krize koja se odrazila na sve društvene segmente, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori.

- Kriza prouzrokovana pandemijom COVID 19 je uticala na veliki pad bruto domaćeg proizvoda. Prema preliminarnim rezultatima Uprave za statistiku Crne Gore, ovaj pad znosi čak 15,2% - istakao je on.

Kada su u pitanju potrošačke cijene zabilježen je rast od ukupno 0,2% na mjesečnom nivou (hoteli, restorani, prevoz,  zdravlje, rekreacija i kultura, alkoholna pića i duvan), dok je pad cijena bio najveći u sketoru odjeće i obuće, -1,2% , te vode, stanovanja, struje, gasa i drugih goriva od -0,6%. Na godišnjem noviou, taj rast iznosi 2,4%.

Kako je naveo Vukčević, prema preliminarnim rezultatima ukupan broj dolazaka turista u prvih šest mjeseci, u kolektivnom smještaju iznosi 174.360, što predstavlja rast od 61% u odnosu na prošlu godinu, dok je ostvareni  broj noćenja 549.886 , odnosno rast od 115,5%.

On se posebno osvrnuo na tržište rada na kom su se desile krupne promjene, i ukazao na alarmantan broj nezaposlenih u Crnoj Gori koji prema podacima Zavoda za zapošljavanje iznosi 35 hiljada.

Bilansna suma banaka na kraju juna 2021. godine iznosila je 4.815 miliona eura i bilježi rast od 1,3 % u odnosu na mjesec ranije. Ukupni kapital banaka na kraju juna iznosio je 614 miliona eura i bilježi rast od 1,3% na mjesečnom nivou, a na godišnjem od 1%.

Ukupno odobreni krediti banaka na kraju decembra 2020. godine iznosili su 3.311,6 miliona eura i bilježe pad od od  -0,3% na mjesečnom nivou i rast od 6,8% na godišnjem. 1,2% na mjesečnom nivou, dok u odnosu na decembar 2019. godine ostvaruju rast od 3,2%.

Vukčević je kazao da ukupni novoodobreni krediti u 2021. godini iznose 515,2 miliona eura i imaju rast od 33,8% u odnosu na isti period  2020. godine.

Kada je u pitanju likvidna aktiva banaka, on je istakao da ona iznosi 1.146,3 miliona eura, što predstavlja rast od 3,0% na mjesečnom i 21,0% na godišnjem nivou.

Neto priliv stranih direktinih investicija iznosi 205,6 miliona eura, i u padu je 20,7% u odnosu na isti period 2020 godine.

Tržišta kapitala

Statistički izvještaj Komisije za tržište kapitala za drugi kvartal 2021. godine bilježi pozitivne trendove u ukupnom prometu, vrijednosti berzanskog indeksa MONEX te, berzanskog indeksa MNSE10, dok je zabilježen pad broja transakcija, vrijednosti emisija hartija od vrijednosti i tržišne kapitalizacije, saopštio je Aleksandar Đuričković iz Komisije za tržište kapitala.

Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prva dva kvartala 2021. godine iznosi 30,8 miliona eura, što je rast od 118% u odnosu na uporedni period 2020. godine.

On je kazao da je ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prva dva kvartala 2021. godine 30,8 miliona eura, a u poređenju sa 2020 godinom promet je povećan za 118%.

Kada je u pitanju struktrura prometa, istakao je da je u prva dva kvartala 2021. Godine, najveće učešće od 36%, ostvareno kroz trgovanje akcijama na slobodnom tržištu, a visok stepen učešća u prometu je zabilježen i trgovinom akcijama na prajm tržištu od 24%. Dok je u poređenju sa 2020. godinom, najznačajnije povećanje prometa zabilježeno kod trgovanja državnim obveznicama.

Đuričković je takođe kazao da je u toku izrada tri zakona kojima će se urediti kolektivno investicione šeme, a koji bi uskoro trebalo da uđu u proceduru.

- Ovi zakoni su od velikog značaja jer kreiraju osnovu za nove i alternativne vidove ulaganja, kao što su crow funding i venture capital- kazao je on. Dodao je i da je ovo segment koji je nedostajao na tržištu, posebno kao alternativa za mikro i start up kompanije.

Đuričković je kazao da je formirano i privremeno radno tijelo za prirepremu nacrta Zakona o digitalnoj trgovini, elektronskom indetitetu i elektronskom potpisu, a tijelo će činiti predstavnici iz Ministarstva finasija, Ministarstva ekenomskog razvoja, te Ministarstva javne uprave.

Kako je naveo, cilj ovog radnog tijela biće da se sagleda i istraži napredak u novim tehnološkim instrumentima, te na osnovu toga da se predloži režim poslovanja. On je kazao da EU uveliko radi na ovom pitanju, a da će pri izradi nacrta predloženog zakona biti zatražena pomoć od Svjetske banke i Savjeta Evrope.

Osiguranje

O Izvještaju o stanju na tržištu osiguranja za II kvartal 2021. godine govorila je Nerma Nurković, analitičarka za finansije.

- Vrijednost ukupnog akcijskog kapitala društava za osiguranje na dan 30. 06. 2021. godine je iznosila 46,2 miliona eura i na istom nivou je kao i na 31. 12. 2020. godine. Vrijednost stranog kapitala je iznosila 43,1 miliona eura, sa ostvarenim učešćem od 93,3% u ukupnom akcijskom kapitalu, a vrijednost domaćeg kapitala 3,1 miliona eura, sa učešćem od 6,7%,.

Ona je kazala da je, prema preliminarnim podacima društava za osiguranje za II kvartal 2021. godine, ukupna bruto fakturisana premija iznosila 49 miliona eura, što predstavlja rast od 2,5 miliona, odnosno 5,4% u odnosu na isti period u 2020. godini (46,5 miliona eura).

Premija neživotnih osiguranja iznosila je 39,8 miliona eura, što predstavlja rast od 6,5% u odnosu na uporedni period (37,4 miliona eura). Premija životnih osiguranja iznosila je 9,2 miliona. eura i ostvarila je rast od 0,9% u odnosu na isti period u 2020. godini (9,1 miliona eura). U ukupno ostvarenoj premiji na nivou tržišta na kraju II kvartala 2021. godine i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja od 81,2%, dok učešće premije životnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 18,8%.

Prema preliminarnim podacima za II kvartal 2021. godine vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje na dan 30. 06. 2021. godine iznosila je 256,6 mil. EUR i ostvarila je rast od 2,9% (za 7,2 mil. EUR) u odnosu na kraj 2020. godine. Najveće učešće u strukturi ukupne aktive imaju Dugoročna finansijska ulaganja sa 70,6% i Kratkoročna sredstva koja učestvuju sa 11,9%.

Inicijativa za uvezivanje baze podataka finansijskih institucija sa bazom Upravom prihoda i carina

Robert Rajković iz Uprave prihoda i carina, kazao je da je dobro što je Privredna komora pokrenula inicijativa za uvezivanje baze podataka finansijskih institucija sa bazom Upravom prihoda i carina.

- Svjesni smo potrebe i neophodnosti unapređenja poslovnog ambijenta, a u cilju olakšavanja razmjene podataka između bankarskog sektora i Uprave prihoda i carina- kazao je Rajković.

Prema njegovim riječima, ključna stvar je napraviti  pravni okvir za razmjenu ovih informacija, a koje ne spadaju u red javno dopstupnih, dodajući da sve mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka ličnosti i Zakonom o poreskoj administracijji, te dobiti saglasnost vlasnika čiji će se podaci razmjenjivati.

- Važno je da imamo sistem koji će utvrditi kako se te informacije razmjenjuju, kome je sve dozvoljen pristup, i u koje svrhe. Takođe, neophodno je definisati koji je to podatak važan poslovnim bankama i osigravajućim društvima, a koji se nalazi u bazi podataka Uprave carina i prihoda, i obratno, kako bi se utvrdili mehanizmi razmjene i uspostavio informacioni servis- kazao je Rajković.

On je apostrofirao da ovo takođe predstavlja ispunjavanje međunarodnih ugovora, te pregovaračkog poglavlja 16, koji se odnosi na oblast oporezivanja.

Dragoljub Nikolić, pravnik iz Uprava prihoda i carina, kazao je da je nesporno da postoji potreba za saradnjom u razmjeni podataka izeđu ovog i bankarskog sektora, te da je Uprava prihoda u još većoj potrebi za ovom razmjenom, posebno u dijelu oporezivanja koji se odnosi na dohodak fizičkih lica.

Prateći dobru raniju praksu oko uvezivanja baze podataka Uprave prihoda i baza drugih institucija, na sjednici OU bankarstva je zaključeno da je neophodno formirati zajedničko radno tijelo koje će činiti predstavnici svih relevantnih zainteresovanih subjekata koji će prvo raditi zajedno na definisanju odgovarajućeg pravnog okvira a nakon toga na kreiranju odgovarajućeg informacionog sistema. Sve neophodne aktivnosti za formiranje radnog tijela biće preduzete od strane stručnih službi Privredne komore.