You are here

Strategija će definisati viziju daljeg razvoja turizma

21/10/2021

Ministarstvo ekonomskog razvoja i Privredna komora Crne Gore, organizovali  su 21. oktobra 2021. godine Okrugli sto fokus grupe na temu izrade Predloga Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025 godine sa Akcionim planom, kao i konsultacije u okviru prioriteta pametne specijalizacije: ”Održivi i zdravstveni turizam” u cilju izrade kvalitetnog Operativnog programa za implementaciju Strategije pametne specijalizacije Crne Gore za period 2021-2024.

Okrugli sto je vodio Ranko Jovović, predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva, a u radu su učestvovale i Sanja Marković sekretarka OU turizma i ugostiteljstva, predstavnice Ministarstva ekonomskog razvoja, Aleksandra Slavuljica Gardašević, v.d. generalna direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu, Marijeta Barjaktarović Lanzardi v.d. generalna direktorica Direkcije za inovacije i tehnološki razvoj, Goranka Lazović načelnica Direkcije za unapređenje turističkog ambijenta i Jelena Mugoša savjetnica, te Nataša Žugić, načelnica Direkcije za projekciju i planiranje razvoja zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja.

Predmet rada okruglog stola bilo je uključivanje svih fokus grupa u proces kreiranja Predloga Strategije razvoja turizma, koje će dati veliki doprinos jasnom definisanju strateških i operativnih ciljeva crnogorskog turizma, stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoju turističkog sektora, sa krajnjim ciljem jačanja konkurentnosti i bržeg ekonomskog razvoja. Takođe su razmotrena i fokusna područja, predstavljeni ključni programe/inicijative, te identifikovani relevantni projekti koji će imati značajan uticaj na budući pravac razvoja privrede, kao i na podizanje njene konkurentnosti.

U svom uvodnom izlaganju predsjednik OU turizma i ugostiteljstva, Ranko Jovović kazao je da će Strategija razvoja turizma Crne Gore 2021-2025. godine s Akcionim planom predstavljati krovni strateški dokument, koji će definisati viziju daljeg razvoja turizma, vodeći računa o načelima održivosti, razvojnim potrebama i potencijalima turizma u Crnoj Gori.

Aleksandra Slavuljica Gardašević, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvojne politike u turizmu iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kazala je da ova Strategija predstavlja mapu razvoja cnogorskog turizma, odnosno putokaz za sve nas u turističkoj privredi, ali i za građane Crne Gore i cijelo društvo jer smo visko zavisni  od turizma.

- Izrada ovog dokumenta predstavlja veliki izazov i obavezu za sve nas jer podrazumijeva osnaživanje ekonomije i finansija, te podizanje životnog standarda- istakla je ona.

Slavuljica je kazala da je u junu formirana radna grupa i od tada se intenzivno radi,, a uključeni su i NVO sektor, turistička privreda, Nacionalna turistička organizacija, Svejtska turistička organizacija, kao i Svjetska banka, što će dati jednu međunarodnu dimenziju ovom dokumentu i potvrdu da smo na pravom putu u globalnim turističkim okvirima.

- Kako prošla strategija nije postigla kontinuitet, moramo riješiti nasleđene probleme u koje spadaju regionalna neujednačenost i infrastrukutura, te obezbijediti adekvatnu statističku bazu – kazala je ona.

Prema njenim riječima, sada imamo nove trendove i mogućnosti u turizmu, kao i nove prohtjeve turista, pa sve to treba ukomponovati u novu Strategiju, ali i razvijati je u kontekstu dodatnih problema nametnutih kovidom.

- Moramo raditi na povećanju kvaliteta destinacije, a ne kvantiteta – istakla je Slavuljica, i dodala da će u fokusu biti povećanje turističkog  prometa, ali ne uz neophodno povećanje broja turista.

Ona je kazala da su kao glavni problemi i prepreke prepoznali : - sezonalnost, regionalnost, nedostatak kadrova, izradu turističke baze, kao nešto je što je odavno detektovano kao problem, digitalnu transformaciju, rješavanje otpada, nedostatak generalne svijesti o značaju razvoja turizma kod građana, neadekvatnu dostupnost turističkog proizvoda, te nedostatak destinacijskog menadžmenta gdje se mora angažovati priovatno javno partnerstvo u planiranju proizvoda.

- Tijelo strateigije je uglavnom urađeno i definisano, ali ono što je bitnije je definisanje akcionog plana za šta nam je neophopdna pomoć privrede .jer je neophodno definisati sve aktivnosti koje moramo sprovesti do 2025. godine.- kazala je Slavuljica.

Ona je istakla da je rezime nacrta Strategije, kao i sadržaj iskomuniciran sa WTO (Svjteska turistička organizacija), ali da će svakako uključiti i inpute turističke privrede.

- U strategiji je urađena SWOT analiza unutrašnjeg okruženja od kojeg zavisi realizacija projekta. Ono što moramo uraditi jeste, povećati snage, eliminisati slabosti, i iznaći mogućnosti u okviru kojih treba da radimo- kazala je ona.

Slavulijca je rekla da je urađena i analiza sveukupnog makroekonomskog ambijenta, uzimajći u obzir političke, ekonomske, pravne, tehnološke, te faktore uticaja na sredinu, jer samo zajedničkom interakcijom možemo doći do realizacije projekta i spiska stejkholdera.

- Definisani su strateški i operativni ciljevi koji iz njih proizilaze, pa su nam za njih potrebni vaši inputi jer moramo raditi na diverzifikaciji turističkog proizvoda, unapređenju usluga, razvoju ljudskih resursa, unapređenju infrastrukture i instuitucionalnog okvira, digitalizaciji i inovacijama, te destinacijskom menadžmentu koji uključuje planiranje, networking, učešće privatnog sektora u promociji destinacije i slično – kazala je ona.

Slavuljica je poručila da zajedno moramo definisati mjere jer već imamo konkretan predlog koji se može dopuniti, a svaka mjera se mora definisati propratnim indikatorom koji uključuje izvore finansiranja.

- Turizam moramo razvijati na jedan fleksibilan i prilagodljiv način, kako bi u 2025. godini bili spremni na sve što slijedi nakon tog perioda – zaključila je ona.

Nataša Žugić, načelnica Direkcije za projekciju i planiranje razvoja zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja kazala je da zdravstveni turizam mora biti tretiran kao dio ukupne turističke ponude, te da Crna Gora mora nastaviti sa proširenjem i povećanjem kvaliteta pružanja turističkih usluga, diverzifikuje proizvode, uspostavi standarde, odnosno, mora da stvori mogućnost produžetka trajanja turističke sezone i istovremeno regionalno valorizuje, kako južni, tako i njen centralni i sjeverni dio.

- Upravo zdravstveni turizam ima potencijal da poveća broj dolazaka turista i broj noćenja van glavne turističke sezone – kazala je ona, dodajući da je Akcioni plan Programa za razvoj zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023 god potrebno uskladiti sa Strategijom razvoja turizma 2021-2025 god.

Jelena Mugoša, savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja, apostrofirala je da je najbitnije da se usaglasimo sa prepoznatim ključnim problemima koji definišu strateški cilj i operativne mjere, a da fokus treba da bude na problemima sezonalnosti, regionalnost i kvaliteta usluge.

Turistički privrednici su dodali da je siva ekonomija problem koji postoji u svim segmentima obavljanja turističke djelatnosti I koja predstavlja ograničavajući faktor za poslovanje I dalji razvpj turizma.

Tokom diskusije koja je uslijedila, turistički poslenici iznijeli su svoja zapažanja i dali inpute koji mogu koristiti u završnoj izradi Strategije.

Ana Perović, Hotel Maestral kazala je da je kazino biznis neophodno uključiti u Strategiju razvoja turizma jer on čini značajan segment.

- On bi doveo do toga da se Crna Gora profiliše iz kupališne u zabavnu destinaciju i uticao bi na produženje turističke sezone – kazala je ona i dodala da ovaj biznis privlači bogatiju klijentelu što može dovesti do daljeg razvoja ekskluzivnih servisa.

Gani Resulbegović, Palata Venecija istakao je da je u vrijememe kovida najveći problem, uz finansije, bio radna snaga, te da se mora hitno raditi na njegovom rješavanju. On je takođe kazao da se ne smije zaboraviti ni kulturni turizam, odnonsno naše kulturno nasleđe koje je zapostavljeno u pojedinim lokalitetima.

Duško Milanović, Lighthouse Montenegro  složio se da je problem nedostatka radne snage prisutan, te pozvao na usvajanje predloga o uvođenju kategorije stalnog sezonskog radnika.

- To je rješenje koje već postoji u Hrvatskoj, gdje poslodavac isplaćuje punu zaradu sa porezima i doprinosima, a nakon šest mjeseci zaposleni  prima 70 odsto zarade gdje država subvencioniše doprinose i poreze, dodajući da je ovo kompatabilno sa najavljenom Strategijom.

Emil Kukalj, TO Bar smatra da u Strategiji treba voditi računa o regulatornom okviru, detaljnoj analizi turističkih resursa i lanca vrijednosti, kao i uraditi benchmark sa konkurentnim destinacijama kako bi se definisala analiza globalnih kretanja.

Veselin Luburić, Nacionalni parkovi Crne Gore kazao je da bi benchmarking bio zanimljiv kada bi se radilo poređenje sa nekoliko konkurentskih destinacija, te da nam je potrebno predvidljivo planiranje i više orijentacija na drugaičiji, zeleni turizam.

Luka Bulatović, Explorer smatra da nije lako postići da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija i u tom smislu se moraju prepoznati partnerski odnosi sa privredom.

Dalibor Vuković, TO HN istakao je važnost afirmacije zdravstvenog turizma i Herceg Novog kao njegovog sjedišta. On je sugerisao da se u Strategiju uključe dentalni turizam, digitalni nomadi, te da se mora raditi na gastroidentitetu i brendiranju crnogorskih proizvoda koji treba da budu magneti za privalačenje gostiju kod nas.

Vernes Zagora, Hotel Stara čaršija u Baru kazao je da je prvo neophodno riješiti problem smeća i buke, a da, kad su u pitanju digitalni nomadi, moramo pokušati da budemo bolji od Hrvatske makar 30-40 odsto kako bi privukli goste, jer je ona uradila odličan posao po tom pitanju.

Milena Brajović, hotel Voco istakla je da centralni region i Glavni grad moraju biti uključeni u Strategiju, jer ako pričamo o turizmu Podgorica je naizostavna, kao kongresni centar i destinacija za ozbiljan razvoj sportskog turizma koji doprinosi razvoju tokom svih 12 mjeseci, što mora biti prepoznato kao ozbiljna razvojna šansa.

Aleksandra Gardašević Slavuljica, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvojne politike u turizmu iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazala je da je izuzetno zadovoljna inputima koje su dali prisutini predstavnici turističke privrede jer su uglavnom već uključeni u Strategiju, što znači da je urađen dobar posao.

Goranka Lazović, Ministarstvo ekonomskog razvoja kazaa je da je zaista puno rađeno na diverzifikaciji turističkog proizvoda, te da je u fokusu razvoj ruralnog i zelenog turizma.

- Neophodna je posvećenost svih nas jer je turizam rezultat zajedničke ponude – aerodroma, hotela, kazina, kulturnog turizma.- istakla je ona, dodajući da je od izuzetnog značaja i razvoj stručnog obrazovanja.

Prioriteti pametne specijalizacije: ”Održivi i zdravstveni turizam”

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalna direktorica Direkcije za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja, istakla je da pametna specijalizacija predstavlja inovativni pristup strateškom planiranju u kome država skenira ekonomske, inovacione, istraživačke i privredne potencijale zemlje, te da čini krovni dokument za brojne sektore.

- Ovaj koncept okuplja javnu upravu, akademsku i poslovnu zajednicu i civilno društvo, koji imaju zajednički zadatak, a to je implementacija strategije dugoročnog ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama . istakla je Lanzardi.

Prema njenim riječima, Crna Gora je prva zemlja van Evropske eunije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3) još 2019. godine, a programski period  od 2021-2024 god. baziran je na Operativnom programu za implementaciju S3, u okviru kojeg će biti neophodna jasna identifikacija projekata, kreiranje skupine programa, i usmjeravanje instrumenata podrške u ovim oblastima.

- Imali smo Javni pozivi za NVO, naučnike, istraživače i privredu u maju ove godine, nakon čega je formirana radna grupa, a javne konsultacije biće neophodne u svim fazama tokom izrade dokumenta – kazala je Lanzardi.

Ona je istakla da će fokusna područja biti pametne i zelene tehnologije u nautičkom turizmu, standardni i inovativni terapeutski programi za pacijente obloljele od hroničnih nezaraznih bolesti i zavsnike od psihoaktivnih supstanci, napredne medicisnke usluge u multidisciplinarnoj dijagnostici i stomatologiji, te programi za rekonvalscente nakon ortopedskih intervenicja, neurološke pacijente i sportiste.

- Potencijal vidimo i u ponudi sportsko reakretivnog „wellness“ turizma , upotrebi naprednih tehnologija u onkologiji , kao i proizvodnji farmakopreparata i razvoj farmakoterapije – kazala je ona.