You are here

Jasnije definisati i usaglasiti zakonodavni okvir i planska dokumenta u sektoru građevine

29/06/2021

Na sjednici Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala (IGM) Privredne komore Crne Gore, održanoj 29. juna 2021, predstavljena je  Informacija o poslovanju u sektoru građevinarstva i IGM za I kvartal 2021.godine, a Ministarstvo ekologije je prezentovalo Projekat 1000+, sa dosadašnjom realizacijom i planom za naredni period.

Takođe je predstavljen plan aktivnosti za 2021.godinu Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, kao i aktivnosti CEDIS-a s posebnim akcentom na unapređivanje saradnje sa privrednicima iz oblasti građevinarstva.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić uz podršku sekretara Balše Rakčevića, a u radu su, pored članova, učestvovali i Radmila Lainović, V.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju, Snežana Adžić, pomoćnica direktora za tehničke poslove iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, te Sanja Tomić, Vladimir Ivanović i Vladimir Babić iz CEDIS-a, Pavle D. Radovanović, potpredsjednik Privredne komore i Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja

Sekretar Rakčević kazao je da se u sektoru građevinarstva u posljednjih nekoliko godina ostvaruje značajan rast svih pokazatelja.

- Realizacija projekata u oblasti putne i energetske infrastrukture, projekata izgradnje turističkih kapaciteta, a posebno nastavak radova duž cijele prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, doprinijeli su pozitivnim rezultatima u prethodnih nekoliko godina - rekao je on.

Kada su u pitanju građevinski radovi, vrijednosti izvršenih građevinskih radova za I kvartal 2021. godine, iznosila je 169,6 miliona eura i manja je za 0,8% u odnosu na I kvartal  2020.godine kada su bili 170,9 miliona  eura.

 Za isti uporedni period, vrijednost izrvšenih građevinskih radova u 2021.godini u odnosu na 2019. godinu je veća za 3,8 %, pošto je ova vrijednost u I kvartalu 2019. godine  iznosila 163,4 miliona eura.

Prema njegovim riječima, tražnja za radnom snagom u ovom sektoru bilježi značajan rast. U prilog tome ide i činjenica da je za period 2020. godine u ovoj grani privrede prosječno radilo nešto oko 14000 radnika, što čini 6,9% ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori.

- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u I kvartalu 2021. godine iznosila je 1219 eura i veća je za 29,7% u odnosu na I kvartal 2020. godine, kada je iznosila 940 eura. Direktan uticaj na prosječnu cijenu kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori ima učešće prosječne cijene m2 stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje,a  koje je u I kvartalu bilo značajno manje u odnosu na prethodno posmatrane periode – kazao je Rakčević.

On je istakao da je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji samo privrednih društava u Podgorici u I kvartalu 2020. godine iznosila 1257 eura, u primorskom regionu 1 363 eura,  u središnjem regionu 641 euro, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 793 eura.

­Za nastavak daljeg razvijanja građevinskog sektora, u narednom period je neophodno jasno podržati investicije u kapitalne projekte i naći modele za nastavak izgradnje auto puta i drugih značajnih saobraćajnica, velikih hidrocentrala, turističkih naselja i iskoristiti ih kao osnov i zamajac za revitalizaciju industrije građevinskih materijala, posebno proizvodnje cementa, proizvodnje opekarskih proizvoda, povećanje proizvodnje ukrasnog kamena- kazao je on.

Dodao je i da, kada je u pitanju planska dokumentacija, treba u što skorijem roku imati jasno definisane pravce razvoja sa akcentom na dva najveća plana, Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije Crne Gore, oba od velikog značaja ne samo za građevinsku privredu.

“Projekat 1000+’’, dosadašnja realizacija i plan za naredni period

Radmila Lainović, V.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kazala je da je kroz  ‘Projekat 1000+, koji se realizuje od 2010 godine,do sada 1186 domaćinstava riješilo stambeno pitanje.

Ona je podsjetila da je njegova IV faza u toku, a da su do sada uspješno realizovane tri faze projekta kroz koje je preko tri hiljade građana riješilo stambeno pitanje, dodajući da se  ovaj projekat realizuje kroz kreditni aranžman sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB).

- Kroz IV fazu je za sada podijeljeno 412 vaučera, a novina je ta što građani nisu ograničeni ponudom i mogu kupovati već završene stanove od fizičkih lica. Dakle, stanovi ne moraju biti u projektu, jedini uslov koji se mora ispuniti, pored riješenih stambeno imovinskih odnosa, je taj da objekat mora ispunjavati uslove energetske efikasnosti. Što znači da objekat koji je izgrađen prije 2013. mora imati izvještaj licenciranog lica da je taj objekat energetski efikasan – kazala je Lainović.

Ona je na kraju istakla da ovaj projekat ima cilj socijalno stambene pomoći domaćinstvima sa nižim i srednjim primanjima, a izuzetno podstiče i građevinski i bankarski sektor. Takođe je  najavila i da je u 2022. godini planirana realizacija V faze projekta.

Plan infrastrukturnog razvoja program uređenja prostora

Snežana Adžić, pomoćnica direktora za tehničke poslove iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, prezentovala je Plan infrastrukturnog razvoja i program uređenja prostora.

Ona je kazala da je Agencija nosilac aktivnosti na poslovima uređivanja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva kako radove na pripremi za komunalno opremanje tako i radove na komunalnom opremanju građevinskog zemljišta.

­Agencija sprovodi postupke javnih nabavki za izbor najpovoljnijih izvođača radova sa kojima zaključuje ugovore. U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, vrši odabir vršioca stručnog nadzora nad izgradnjom objekata, koordinira ovim poslovima, kontroliše i ovjerava račune i situacije, dostavlja ih Sekretarijatu za finansije i o tome vodi evidenciju- rekla je Adžić.

Ona je navela da je po budžetu za tekuću godinu, za opremanje lokacija predviđeno 3.000.000 eura, a da su za izvođenje radova na saobraćajnicama predviđena sredstva u iznosu 4.100.000 eura, kao i 1.100.000 eura za izgradnju saobraćajnica u GO Golubovci (900.000,00 eura za izgradnju saobraćajnice Golubovci-Mataguži – V faza i 200.000,00 eura za izgradnju saobraćajnice do Centralne kapele Golubovcima).

Ona je kazala da je najznačajniji projekat Izgradnja Jugozapadne obilaznice čija dužina iznosi-3.620,0 m.

- Radovi su završeni, izuzev izmještanja dva dalekovoda naponskog nivoa 110 KV ( ukupno 5 stubnih mjesta) koji se nalaze uz trasu Jugozapadne obilaznice. Vrijednost ugovorenih radova sa novim mostom na Morači je 15.700.000,00 eura- kazala je ona.

Takođe je izrazila zadovoljstvo završetkom rekunstrukcije Bokeške ulice, a najavila je i  rekonstrukciju  Njegoševe ulice do spajanja sa Bulevarom Ivana Crnojevića.

- Imamo puno planiranih radova za naredni preiod, među kojima su projekti vezani za rekonstrukciju ulica u užem centru grada, kao i oživljavanje Stare varoši- rekla je Adžić.

Ona je istakla da su u toku i završni radovi na  opremanju lokacija u zahvatu DUP-a „Zabjelo Ljubović“ - nastavak Ulice 4 i rekonstrukcija ulice Arsenija Boljevića, kao i izgradnja saobraćajnice sa parkinzima u zahvatu DUP-a „Zagorič 3 i 4 – zona 2“.

Ona se posebno osvrnula i na novi  Zakon o javnim nabavkama koji dodatno otežava sve procese.

- Novim Zakonom je na investitora stavljena velika obaveza prikupljanja propratne dokumentacije, a nama otežano vrednovanje pristiglih ponuda, za koje nam sada treba i više od tri mjeseca. Elektronski program koji se koristi u okviru ovog Zakona, takođe je izuzetno komplikovan, i mi smo u tu svrhu organizovali obuke za službenike koji rade na tenderima, međutim ne i za članove komisija- istakla je Adžić.

Unapređivanje saradnje sa privrednicima iz oblasti građevinarstva, CEDIS

Predstavnici kompanije CEDIS govorili su o najčešćim problemima sa kojima se susreću privrednici, među kojima se najviše ističe gradnja trafostanica, nedostatak odgovarajuće infrastrukture, nepostojanje katastarskih digitalnih podloga, te dugotrajno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Vladimir Ivanović, rukovodilac  Operativne direkcije, najavio je da će uskoro biti osnovana služba koja će se baviti samo katastrom podzemnih instalacija, sa geodetskim snimanjima i unošenjem podataka., s obzirom na to da postoji dosta problema u ovoj oblasti.

- Sada će nam prioritet biti geodetsko snimanje, jer dosta investitora počinje radove bez prethodno dobijenog katastra, i onda se susrećemo sa velikim komplikacijama. Osnivanjem ove službe doprinjećemo prepoznavanju tačnih pozicija podzemnih instalacija i boljem planiranju- rekao je Ivanović.

On je takođe kazao da su trenutno fokusirani i na ugradnju novih, pametnih brojila, za čiju su implementaciju obezbijeđena sredstva kreditom Evropske  investicione banke.

- Plan je bio da se u okviru projekta 85% domaćinstava pokrije ovim brojilima, a trenutno ta pokrivenost iznosi 81,2%. Trudićemo se da dopunimo i završimo sve što je predviđeno, prije svega zbog naše obaveze prema EU, a pokrenuli smo i tender za proširenje III faze ovog projekta kako bi 90% domaćinstava dobilo ove pametne sisteme mjerenja –istakao je Ivanović.

Sanja Tomić, rukovodilac sektora za razvoj i investicije, CEDIS kazala je da najveći problem predstavlja neusaglašenost zakona nadležnih institucija, pri čemu nisu najjasnije definisane pojedinačne obaveze.

- Potrebno je prije svega usaglasiti Zakon o energetici i Zakon o putevima, kako bi se olakšali tenderski postupci koji se odnose na izgradnju trafostanica – rekla je Tomić.

Ona navodi da velik problem za gradnju predstavljaju neriješeni imovinsko pravni odnosi, kao i nabavka opreme na koju se čeka između 15 i 18 nedjelja.

- Parcele za trafostanice nisu jasno definisane, Uprava za nekretnine ne dozvoljava parcelaciju urbanizovanih parcela,  tako da, kako ne možemo ostvariti prava svojine, ne možemo ni započeti bilo kakve radove- istakla je ona.

Vladimir Babić, rukovodilac Sektora za pristup mreži, kazao je da najveći problem predstavlja pravna regulativa, i apelovao na usaglašavanje svih poddzakonskih akata i propisa, kako bi se ovaj problem prevazišao.

On je istakao i da se kritične stanice rade kroz ugovore o međusobnim pravima i obavezama, u saradnji sa lokalnom upravom, kao izgradnja lokalnih objekata od opšteg interesa.

Nakon diskusije i razmjene mišljenja privrednika sa predstavnicima CEDIS-a I Agencije za izgradnju I razvoj Podgorice, zaključeno je da Privredna komora inicira održavanje okruglog stola na koji će biti pozvani predstavnici privrede iz ovog sektora, Ministarstva finansija, CEDIS-a te Uprave za nekretnine kako bi se zajedno iznašla rešenja za prevazilaženje problema koji su evidentni kod investicija u građevinarstvu.

HISTEK

Sekretar Rakčević je kratko predstavio i dostignuća projekta koji je realizovan kroz Program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, a koji se završava 30. juna ove godine.

– Riječ je o projektu HISTEK (High specialized techiciansin KETs – visoko obučeni tehničari za ključne napredne tehnologije). Vodeći partner na ovom projektu bilo je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, dok je Privredna komora Crne Gore bila jedna od partnera - rekao je on.

Rakčević je kazao da su, kroz istraživanje potreba malih i srednjih preduzeća uz pomoć usaglašenih alata i standarda za procjenu, kreirani novi obrazovni programi u oblastima koje se fokusiraju na ključnim inovacionim tehnologijama, a krajnji cilj obuhvata i povezivanje Italije, Albanije i Crne Gore kroz omogućavanje mobilnosti učenika kako u procesu obrazovanja, tako i u sticanju praktičnih znanja. Riječ je o programu Mehatroničar za fotovoltažne sisteme.

-Zamisao je da se, kada kroz narednu fazu projekta, kroz dualni obrazovni sistem, zaživi  ovaj program, u sve tri zemlje učesnice se omogući međusobno priznavanje diploma i poveća mobilnost tako pripremljenog kadra- istakao je on.